Doktor odbio Njemačku zbog BiH: Nisam pogriješio

Svoje profesionalno znanje gradio je kroz praktičan rad, specijalizaciju i edukacije u međunarodnim centrima, ali je uprkos mogućnostima za odlazak u inostranstvo odlučio karijeru nastaviti u Sarajevu. U intervjuu za Fenu govori o značaju cjeloživotnog učenja, kvalitetu stomatološkog obrazovanja u BiH, razvoju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, prevenciji oralnog zdravlja te odgovornosti ljekara prema pacijentima.

– Stomatologija je danas znatno brža, preciznija i predvidljivija zahvaljujući razvoju digitalnih tehnologija. Kompjuterizirana tomografija s konusnim snopom (CBCT), odnosno trodimenzionalna dijagnostika, intraoralni skeneri, CAD/CAM sistemi i softveri za planiranje terapije omogućavaju detaljniju analizu stanja, preciznije planiranje zahvata i bolju komunikaciju s pacijentom – kaže dr. Bukva.



Pacijentu se već na početku može predstaviti plan terapije, objasniti šta ga očekuje i prikazati predviđeni rezultat. To povećava razumijevanje i povjerenje te olakšava donošenje odluka o liječenju. Savremeni anestetici omogućavaju efikasnu kontrolu bola, pa se veliki broj stomatoloških zahvata može obaviti bezbolno ili uz minimalnu nelagodu.

Trodimenzionalni snimci posebno su značajni u planiranju složenijih zahvata, naročito u implantologiji i maksilofacijalnoj hirurgiji.

Ipak, tehnologija je alat koji unapređuje rad, ali nije garancija uspjeha. Nijedan uređaj ne može zamijeniti klinički pregled i stručno rasuđivanje, a odgovornost za dijagnozu i plan liječenja ostaje na ljekaru.

– Naši stručnjaci u BiH prate razvoj struke i nastoje pacijentima ponuditi savremene metode liječenja, ali pristup opremi i tehnologijama nije uvijek jednak onome u ekonomski razvijenijim državama. Finansijska ograničenja i mogućnosti ulaganja predstavljaju realne izazove, posebno u oblastima poput implantologije, gdje su kvalitetna dijagnostika i precizno planiranje izuzetno važni – navodi on.



Uprkos tome, smatra da naši stručnjaci imaju znanje i sposobnost da ostvare rezultate uporedive s onima u najrazvijenijim centrima.

- Na međunarodnim kongresima i edukacijama imao sam priliku vidjeti kako rade kolege iz Evrope, Amerike i drugih dijelova svijeta. Ta iskustva potvrđuju da možemo ravnopravno učestvovati u međunarodnoj stručnoj zajednici i pratiti visoke profesionalne standarde – naglašava.

Za to su potrebni kvalitetno obrazovanje, praktično iskustvo, kontinuirana edukacija i pristup savremenim metodama rada. Jednako je važno stvoriti uslove u kojima će stručnjaci moći razvijati svoje potencijale i primjenjivati znanje u domaćim ustanovama i ordinacijama.

- Znanje nije privilegija razvijenih država i ne smijemo potcjenjivati vlastite mogućnosti. Obrazovao sam se na Univerzitetu u Sarajevu, gdje sam završio studij, a potom i specijalizaciju iz maksilofacijalne hirurgije na Kliničkom centru u Sarajevu. Nakon studija radio sam u ordinaciji s velikim obimom posla, gdje sam učio od iskusnijih kolega i sticao praktično iskustvo. Specijalizaciju sam upisao nakon pet godina rada, što mi je dodatno potvrdilo koliko su strpljenje, praksa i spremnost na učenje važni za profesionalni razvoj – kaže Bukva.

Tokom karijere usavršavao se u međunarodnim centrima, nastojeći steći nova znanja i uporediti vlastiti rad sa svjetskim standardima. Godine 2012. je na Univerzitetu New York (NYU) pohađao edukaciju iz implantologije, a potom se usavršavao u centrima u Njemačkoj, Španiji, Italiji, Turskoj, Švicarskoj, Brazilu, Portugalu i drugim državama.

- Smatram da obrazovanje u Bosni i Hercegovini pruža dobru osnovu za razvoj kompetentnih i međunarodno konkurentnih stručnjaka. Ipak, fakultetsko znanje potrebno je nadograđivati praktičnim radom, mentorstvom i kontinuiranim usavršavanjem. Stečeno znanje ima pravu vrijednost tek kada se primjenjuje u svakodnevnoj praksi i doprinosi kvalitetu liječenja – naglašava dr. Bukva.



Naši mladi stručnjaci, dodaje, imaju potencijal da postanu vrhunski profesionalci, ali im je potrebno omogućiti uslove za dalji razvoj, pristup savremenim metodama rada i mogućnosti stručnog napredovanja. Pacijenti zaslužuju najbolju moguću uslugu, a "naša je odgovornost da im je osiguramo znanjem, iskustvom i spremnošću na cjeloživotno učenje".

Govoreći o svijesti građana o važnosti oralnog zdravlja, dr. Bukva ističe da se veliki broj pacijenata stomatologu javlja tek kada osjeti bol ili se razviju ozbiljniji problemi, poput uznapredovalog karijesa i upalnih procesa zuba ili desni. Zbog toga je, smatra, potrebno više pažnje posvetiti prevenciji i razvijanju navike redovnih stomatoloških pregleda od najranijeg uzrasta.

Budući da je oralno zdravlje sastavni dio općeg zdravlja, dr. Bukva građanima preporučuje redovne kontrole u skladu s njihovim zdravstvenim stanjem i savjetima stomatologa. Kod mnogih osoba pregled svakih šest do dvanaest mjeseci može biti dobar okvir, ali učestalost treba prilagoditi individualnim potrebama. Prevencija je, zaključuje, uvijek bolji izbor od liječenja posljedica koje su se mogle izbjeći.

Ističe da je komunikacija, empatija i odnos prema pacijentu važni za uspjeh u medicinskoj struci i to su temelji medicine.

- Pacijenta treba posmatrati kao člana vlastite porodice i pristupati mu s iskrenom željom da mu pomognemo. Važno je saslušati ga, razumjeti njegove tegobe i problem s kojim dolazi. Zato volim prvo razgovarati s pacijentom, udubiti se u ono što ga muči, a tek onda tražiti najbolje rješenje.

- Sjećam se poruke nakon završetka fakulteta: „Dobar doktor možeš postati samo ako si dobar čovjek“. Smatram da ta misao najbolje opisuje suštinu naše profesije. Pacijentu prije svega moramo željeti dobro i iskreno nastojati da mu pomognemo. To je naša primarna odgovornost i razlog zbog kojeg smo studirali, učili i obukli bijeli mantil. Na prvom mjestu uvijek mora biti pacijent i rješavanje njegovog problema, dok sve ostalo treba biti u drugom planu. Kada svoj posao radimo s ljudskošću, predanošću i iskrenom željom da pomognemo, ostale stvari dolaze kao rezultat takvog odnosa prema profesiji i pacijentu – zaključio je dr. Edin Bukva.



Na pitanje kakvu budućnost očekuje za stomatologiju u narednih deset godina, posebno kada je riječ o digitalizaciji i primjeni umjetne inteligencije, kaže da će doći do snažnije integracije digitalnih tehnologija, preciznije dijagnostičke sisteme i šire primjene umjetne inteligencije u analizi podataka i planiranju terapije. Već danas postoje sistemi koji na osnovu radioloških snimaka i drugih dijagnostičkih podataka mogu pomoći u prepoznavanju određenih promjena i predlaganju mogućih terapijskih rješenja.

- Vjerujem da će takvi alati imati sve značajniju ulogu, ali ih treba posmatrati kao podršku stručnjaku, a ne kao zamjenu za njegovo znanje i iskustvo. Ne bih prepustio umjetnoj inteligenciji da samostalno određuje terapiju jer je svaki pacijent drugačiji, a kvalitetno liječenje zahtijeva razumijevanje njegove kliničke slike, općeg zdravstvenog stanja, potreba i očekivanja – naglašava Bukva.

Budućnost vidi u saradnji čovjeka i tehnologije. Što su alati napredniji, važnije je da stručnjaci razumiju njihove mogućnosti i ograničenja te da ih koriste odgovorno i u interesu pacijenta.

Mladim ljekarima, stomatolozima, poručuje da budu stprljivi, uporni i spremni na kontinuirano učenje, jer je stomatologija profesija u kojoj se stručnost gradi godinama, kroz teorijsko znanje, praktičan rad, iskustvo i odgovornost prema pacijentu.

Na pitanje zašto je uprkos mogućnostima za odlazak u inostranstvo, odlučio profesionalnu karijeru graditi u Bosni i Hercegovini, kaže da je to njegov izbor.

– Ostanak u Bosni i Hercegovini bio je moj svjestan izbor. Imao sam ozbiljne ponude za odlazak u Australiju, Kanadu i Njemačku, ali sam odlučio ostati u Sarajevu. Ovdje sam rođen, ovdje su moja porodica i moj narod i želio sam svoje znanje i iskustvo staviti u službu ljudi s kojima živim – kazao je Bukva.

Nakon završetka fakulteta imao sam jasan cilj: želio sam da pacijent u Sarajevu dobije kvalitet usluge kakav bi dobio u New Yorku, Berlinu ili nekom drugom velikom svjetskom centru. Mnogi su tada smatrali da je takav cilj preambiciozan za naše uslove, ali nisam želio da mjesto u kojem živim određuje granice mog profesionalnog razvoja – naglasio je on.

Zato sam ulagao u edukaciju, dodaje, odlazio u međunarodne centre i nastojao primjenjivati stečena znanja u svom radu. I danas nastavljam učiti jer smatram da nijedan stručnjak ne bi trebao doći do tačke u kojoj vjeruje da više nema šta naučiti.

Svoje rezultate ne posmatra kao dokaz da je put jednostavan, već kao potvrdu da se i u Bosni i Hercegovini može izgraditi uspješna profesionalna karijera. Za to su potrebni rad, disciplina, ulaganje u sebe i jasna vizija.

- Odlazak u inostranstvo može biti dragocjeno iskustvo i mladima pružiti mogućnost da steknu nova znanja. Međutim, jednako je važno da u Bosni i Hercegovini stvaramo uslove u kojima će ih moći primjenjivati, profesionalno napredovati i ostvariti svoje ambicije. Svoju budućnost vidio sam u Sarajevu i Bosni i Hercegovini i smatram da nisam pogriješio. Želim svojim radom pokazati da se i ovdje mogu postići rezultati na koje možemo biti ponosni – zaključuje dr. Edin Bukva, specijalista maksilofacijalne hirurgije u intervjuu za Fenu.


(Vijesti.ba)