Istraživanja pokazala da saradnja među građanima BiH nadilazi podjele

Na događaju „Građani u središtu mira i političkog napretka: dokazi iz Bosne i Hercegovine – značaj za širu međunarodnu agendu” predstavljene su dvije studije završene 2026. godine, kao i jedna studentska mirovna inicijativa. Posmatrani zajedno, nalazi pokazuju da se, više od trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, građani mnogo više slažu o tome kako javne institucije trebaju raditi nego o tome kako treba organizovati političku vlast, te da sarađuju preko linija podjela češće nego što to sugerišu politički i javni diskurs.

Tri od četiri anketirana građanina žele da sudovi i tužilaštva budu potpuno nezavisni od političkog uticaja, a taj stav dijeli najmanje 72% ispitanika u svakoj etničkoj grupi.

Prisutnima su se obratili Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u, Véronique Dockendorf, stalna predstavnica Luksemburga pri UN-u, Elizabeth Spehar, pomoćnica generalnog sekretara UN-a za izgradnju mira i podršku miru, i Mô Bleeker, specijalna savjetnica UN-a za odgovornost zaštite i pomoćnica generalnog sekretara

- Ohrabrujuća pouka koju sam i sam izvukao iz istraživanja koje je pred nama jeste da je saradnja preko političkih i etnonacionalnih podjela u Bosni i Hercegovini češća nego što bi politički diskurs mogao sugerisati. To sam znao decenijama, ali sada imam i naučni dokaz, na čemu vam zahvaljujem”, izjavio je Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama.

Istraživanje tima CONCENT-BIH s Univerziteta u Luksemburgu, zasnovano na intervjuima, fokus-grupama i anketi s više od 2.000 građana o 18 ustavnih pitanja, pokazuje da se građani Bosne i Hercegovine slažu o mnogo više pitanja nego što bi to sugerisala etnički strukturirana politika u zemlji. Ispitanici iz svih etničkih grupa imali su izrazito slične stavove o nacionalizmu, populizmu, ekonomskoj politici, pa čak i o ratu u Bosni i Hercegovini, a institucije su ocjenjivali prema onome što pružaju, a ne prema njihovom formalnom ustrojstvu. Mir i stabilnost bili su na prvom mjestu njihovih ustavnih prioriteta, a slijedili su jednaka prava, sprečavanje korupcije, politička odgovornost i ekonomsko blagostanje, sve ispred prava etničkih grupa, dok je nezavisnost pravosuđa bila na prvom mjestu među ustavnim pitanjima u svakoj etničkoj grupi.

Oštrije podjele pojavile su se kod pitanja ko treba kontrolisati institucije, poput teritorijalnog ustroja, secesije i međunarodnog nadzora, ali su se i tu stavovi unutar svake zajednice znatno razlikovali, a istraživači nisu pronašli dokaze o postojanju tri koherentna etnonacionalna skupa preferencija. Nalazi upućuju na to da političke elite ne predstavljaju nužno punu raznolikost svojih zajednica te da zajednička očekivanja pravednih i odgovornih institucija pružaju temelj za napredak.

- Stavljanje građana u središte ne znači pretvarati se da su političke podjele nestale - rekao je dr. Josip Glaurdić, profesor na Univerzitetu u Luksemburgu.

- Ali znači odbiti da te podjele određuju sve ono što je politički moguće - kazao je on.

Svakodnevna saradnja preko linija podjela već funkcioniše u Bosni i Hercegovini, pokazuje studija Univerziteta Yale i I4DI-ja.

Zajednička studija Jackson škole za globalne poslove Univerziteta Yale (Yale Jackson School of Global Affairs) i Instituta za razvojni uticaj, Building Cooperation Across Divisions (Izgradnja saradnje preko linija podjela), pokazuje da, iako je javna debata u Bosni i Hercegovini usmjerena na podjele, ljudi redovno rade, trguju, istražuju i rješavaju probleme preko političkih, etnonacionalnih i generacijskih linija.

- Utvrdili smo da je saradnja preko etnonacionalnih podjela raširenija nego što bi to sugerisala javna i politička debata - izjavila je dr. Catherine Panter-Brick s Univerziteta Yale.

- Oružane snage pružaju posebno uvjerljiv primjer kako saradnja uspijeva kada ljudi rade na zajedničkom cilju i imaju ovlasti i podršku da ga ostvare - kazala je ona.

Na osnovu intervjua s pripadnicima oružanih snaga, poslovnog sektora, akademske zajednice, civilnog društva i dijaspore, kao i sa zvaničnicima koji rade na pristupanju EU, istraživači su utvrdili da saradnja traje kada su ispunjena dva uslova: kada partneri imaju jasan razlog da se oslanjaju jedni na druge i kada imaju ovlasti i podršku da svoj rad nastave.

- Ako zapamtite samo jednu činjenicu, neka to bude da je presudna širina: da u svim tim različitim sektorima razumijemo kako saradnja funkcioniše u praksi, gdje u svakom od njih gubi snagu i, iznad svega, gdje možemo djelovati - rekla je dr. Catherine Panter-Brick s Univerziteta Yale.

Saradnja gubi snagu kada se promijeni politička podrška; kada vanjske odluke blokiraju napredak, kao kada je proces pristupanja EU zapeo, a povučeno je više od 100 miliona eura podrške iz Plana rasta; i kada blijedi institucionalno znanje, dok generacija oficira koji su sarađivali u okviru Dejtona odlazi u penziju.

Istraživači ističu da je želja za saradnjom široko rasprostranjena i da postoji prostor za djelovanje u okviru postojećih ovlasti: prepoznavanjem gdje saradnja već funkcioniše, zaštitom prostora za nju kada je blokirana i angažovanjem dijaspore od više od dva miliona ljudi, koja je spremna pomoći, ali joj često nedostaje institucionalna spona.

Upozoravaju da nosioci prava veta koji odbacuju pluralizam ne bi smjeli određivati budućnost zemlje samo zato što imaju pristup moći i medijima.

- Saradnja žudi za kontinuitetom - rekao je dr. David Simon s Univerziteta Yale.

- Posustaje kada je blokirana. Posustaje kada je zanemarena - dodao je.

Imran Pašalić, bivši predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, predstavio je Studentsku deklaraciju o miru, koju su predvodili studenti Univerziteta u Sarajevu zajedno sa savezom EUPeace. Predstavnici 103 institucije potpisali su Deklaraciju u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine 2025. godine, a u roku od godinu dana broj potpisnika porastao je na više od 156 širom Evrope, uključujući deset saveza evropskih univerziteta.

Deklaracija obavezuje potpisnike na mir, socijalnu pravdu, demokratske vrijednosti, interkulturalni dijalog i akademsku saradnju. Univerzitete posmatra kao prostore u kojima se njeguju dijalog, građanska odgovornost i kultura mira i ističe da je mir odgovornost svake generacije.

Okrugli sto moderirali su Andrea Pozderac iz Instituta za razvojni uticaj i Mak Nurkić, Peacebuilding Fellow Univerziteta Yale na Jackson školi za globalne poslove.

(Vijesti.ba)