WHO predlaže šest mjera koje bi mogle spasiti 1,6 miliona života godišnje

Procjenjuje se da oko 3,6 milijardi ljudi živi u područjima koja su posebno izložena klimatskim promjenama i njihovim posljedicama po zdravlje. WHO navodi da bi predložene mjere mogle spriječiti približno jednu od svakih 40 smrti u svijetu, uz ekonomske koristi koje bi se mjerile bilionima dolara.

„Klimatska kriza je zdravstvena kriza, ali velik dio štete koju uzrokuje možemo spriječiti alatima koje već imamo“, izjavio je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Istakao je da bi šira primjena provjerenih i pristupačnih mjera mogla spasiti milione života, a najveću korist imale bi zemlje kojima je pomoć najpotrebnija.

„Dok se vlade pripremaju za sljedeći krug klimatskih pregovora, zaštita zdravlja mora biti u središtu djelovanja protiv klimatskih promjena“, poručio je Tedros.

Šest mjera za zaštitu zdravlja

Prema procjenama WHO-a, bez dodatnih intervencija posljedice klimatskih promjena, uključujući pothranjenost, malariju, proljev i zdravstvene probleme izazvane visokim temperaturama, mogle bi između 2030. i 2050. godine uzrokovati oko 250.000 prijevremenih smrti godišnje.

Do 2050. godine klimatske promjene mogle bi dodatnih 500 miliona ljudi izložiti prijenosnicima zaraznih bolesti čije širenje zavisi od klimatskih uslova.

Kako bi se smanjili zdravstveni rizici povezani s ekstremnim vrućinama, zagađenjem zraka, zaraznim bolestima i nesigurnom pitkom vodom, WHO predlaže šest ključnih mjera:

1. Uspostavljanje sistema ranog upozoravanja na visoke temperature – pravovremeno informisanje građana o toplotnim valovima, otvaranje rashlađenih prostora, osiguravanje pitke vode i pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva.

2. Osiguravanje pouzdane opskrbe čistom pitkom vodom – zaštita izvora vode i održavanje stabilne opskrbe čak i tokom ekstremnih vremenskih nepogoda, kako bi se spriječile nestašice i zagađenje.

3. Poboljšanje sanitarnih uslova – unapređenje infrastrukture i pristupa osnovnim sanitarnim uslugama radi smanjenja širenja zaraznih bolesti.

4. Unapređenje higijenskih uslova – osiguravanje dostupnosti vode i mogućnosti redovnog pranja ruku kako bi se spriječilo širenje bolesti koje se prenose zagađenom vodom.

5. Prelazak na čistija goriva i tehnologije za kuhanje i grijanje – smanjenje zagađenja zraka u zatvorenim prostorima, ali i emisija stakleničkih gasova.

6. Promjena politike određivanja cijena fosilnih goriva – uvođenje sistema koji bi u većoj mjeri uzimao u obzir štetu koju njihova upotreba nanosi zdravlju ljudi, klimi i okolišu.

Smanjenje zagađenja moglo bi spriječiti više od milion smrti

WHO posebno upozorava na zdravstvene posljedice zagađenja zraka, koje je povezano s respiratornim infekcijama, moždanim udarom, koronarnim bolestima srca, rakom pluća, astmom i drugim hroničnim oboljenjima.

Prema izvještaju, najveće zdravstvene koristi donijelo bi smanjenje korištenja fosilnih goriva i prelazak na čišće izvore energije.

Procjenjuje se da bi takav pristup mogao spriječiti više od milion prijevremenih smrti godišnje. Među oboljenjima čiji bi se teret mogao smanjiti su moždani udar, bolesti srca, rak pluća, hronična opstruktivna plućna bolest i astma.

Zbog toga WHO poziva vlade da usvoje efikasniju politiku određivanja cijena fosilnih goriva, uzimajući u obzir njihove stvarne zdravstvene i ekološke posljedice.

Prema procjenama ove organizacije, unapređenje politike cijena fosilnih goriva moglo bi državama širom svijeta donijeti oko 5,4 biliona američkih dolara godišnje fiskalnih koristi.

Poruka WHO-a je da zaštita klime nije samo pitanje okoliša i energetike već i jedno od ključnih pitanja javnog zdravlja, a pravovremeno djelovanje moglo bi spriječiti veliki broj bolesti i smrti.

(Vijesti.ba)