Svaki deseti novinar u BiH ima dijagnostifikovan mentalni poremećaj, najčešći uzrok stres

To je danas kazao psiholog Srđan Puhalo, koji je bio glavni istraživač u okviru Istraživanja o mentalnom zdravlju novinara u BiH provedenog u periodu od 30. aprila do 23. juna na uzorku od 316 medijskih radnika.



Istraživanje je urađeno u zajedničkoj organizaciji Udruženja BH novinari i psihologa Srđana Puhala te uz saradnju sa organizacijom Pro Educa i finansijsku podršku Evropske unije.

Generalna sekretarka BH Novinara Borka Rudić istakla je da su problemi s kojima se novinari u BiH najčešće suočavaju, a koji dovode do stresa, finansijska neizvjesnost, mobing, kratki rokovi te suočavanje s fizičkim prijetnjama, pa čak i prijetnjama smrću.

Također je naglasila da su novinari i medijski radnici nekada bili mnogo više zaštićeni nego što je to sada slučaj i da sada mnogo češće na liniji za pomoć novinarima oni traže pravnu, psihološku, pa i medicinsku pomoć.

Posebno je naglasila problem finansijske neizvjesnosti koja je sada veća nego ranije kada je u pitanju novinarska profesija.

- Sve se više medija zatvara, skoro preko noći, bez ikakvog obrazloženja te se čini da su novinari u BiH prepušteni sami sebi više nego ikada - kazala je Rudić.



Psiholog Srđan Puhalo predstavio je rezultate istraživanja, navodeći da su 59,8 posto ispitanika činile žene, a 40,2 posto muškaraci, istaknuvši da je istraživanje obuhvatilo ne samo novinare, već i ostale medijske radnike.

Trećina ispitanika starosti je od 41 do 50 godina, 56,3 posto njih ima završen studij žurnalistike, 53,5 posto su novinari, a 31,6 urednici.

Ključni nalazi su pokazali da čak 67,7 posto novinara i medijskih radnika smatra da je novinarstvo vrlo stresna profesija te da žene osjećaju da su pod većim stresom nego muškarci.  

- Načini nošenja sa stresom su različiti, a one koje su naveli novinari su prilično konstruktivni. To su suočavanje s problemima, planiranje vremena i humor - navodi Puhalo.   

Također je napomenuo da se žene ipak bolje nose sa stresom, jer su otvorenije kada izražavaju svoja osjećanja, dok su muškarci po svojoj prirodi zatvoreniji.

Mnogi novinari, skoro 16 posto, smatraju da imaju neke mentalne smetnje i da im je potrebna stručna pomoć, ali je nisu tražili.

Lijekove za smirenje koristi svakodnevno 4,4 posto, a ponekad 33,9 posto, alkohol 1,6 posto svakodnevno, a 46,5 posto ponekad.

Kada je u pitanju mobing, njih 40,5 posto je to doživjelo, češće žene nego muškarci te više u Federaciji nego u RS. Najčešći počinitelji mobinga su urednici, menadžment, ali i kolege novinari.

Stres kod novinara također izaziva i izloženost traumatičnim temama, većina ih je izvještavala o nesrećama, kriminalu, ratnim zločinima, bolestima i nasilju, a kako kaže Puhalo, o tome često razmišljaju van radnog vremena. 

Puhalo također upozorava da su novinari često izloženi nasilju, najčešće online vrijeđanju i prijetnjama te vrijeđanju putem telefona, tu je i praćenje i progonjenje, dok su muškarci ti koji su češće izloženi fizičkom nasilju i prijetnjama.



Još jedan bitan problem na koji je Puhalo ukazao je sagorijevanje na poslu.

- Kod trećine medijskih radnika, 36,6 posto, iscrpljenost je veoma prisutna - istakao je. 

Zadovoljstvo životom kod ispitanika je iznad prosjeka, ali ga značajno umanjuju osjećaj materijalne nesigurnosti, neizvjesne budućnosti, sagorijevanje i mobing.

Bosanskohercegovački psiholog i istraživač javnog mijenja zaključio je da svi ovi nalazi ukazuju na potrebu za sistemskom psihološkom podrškom, prevencijom mobinga i nasilja, poboljšanjem radnih uslova i destigmatizacijom mentalnog zdravlja.

Ovaj projekat "Slobodni i sigurni: Zaštita prava, mentalno zdravlje i sigurnost novinara u BiH" podržan je u okviru programa podrške "Safejournalists.net".


(Vijesti.ba / FENA)