Objekat je, kao što se to može vidjeti, izgrađen kao mesdžid, molitveni prostor, a u njegovoj unutrašnjosti i tri karakteristična graditeljska elementa naglašene sakralnosti: mihrab, minber i mahfile, iz čega se nadalje da iščitati čemu i u koje svrhe je služio taj prostor.
– Premda u dva prethodna državno-pravna uređenja Islamska zajednica nije bila u prilici koristiti ovaj objekat, shodno vlastitim normativnim aktima, objekat se u gruntovnim knjigama Mostara sve vrijeme vodio kao vlasništvo Islamske zajednice 1/1 i nikada nije mijenjao vlasnika. Podučeni iskustvom da domaća javnost nema naviku to propitivati, smatramo važnim još jednom podsjetiti na činjenicu, koju mogu provjeriti svi koji to žele, da je u imovinsko-pravnom smislu i dan-danas objekat tako kategoriziran – navodi se u saopćenju Medžlisa Mostar.
S tim u vezi, Medžlis podsjeća javnost na odredbe važećeg Zakona o stvarnim pravima, Član 17. stav 1, koji glasi: "Vlasništvo je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlaštenje da slobodno i po svojoj volji stvar posjeduje, koristi i da s njome raspolaže, a svakoga od toga prava isključi u granicama određenim zakonom". ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13 (28.8.2013) i Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima FBiH "Službene novine Federacije BiH", broj 100/13 (18.12.2013))
– Nadalje, smatramo da putem saopćenja za javnost, što smo učinili zbog specifičnosti upravnog spora, imamo pravo podsjetiti članove Islamske zajednice na odredbe šerijatskopravnog rješenja fetvai-emina, kao normu islamskog moralnog kriterija, čime ni na koji način nismo šerijatski zakon pretpostavili državnim zakonima i sekularnoj naravi ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, što nam tendenciozno i bezuspješno pokušavaju učitati pojedinci na društvenim mrežama ili političke grupacije, pokušavajući na taj način prikupiti jeftine političke poene. Podsjećanje pripadnika Islamske zajednice na odredbe fetve, u odnosu na zakone države Bosne i Hercegovine, nije ništa drugo osim podsjetnik na normirani kodeks ponašanja i djelovanje njenih članova. Ta činjenica je samo od sebe jasna i poznata svakom društveno odgovornom građaninu ove zemlje – dodaje se u saopćenju.
Navodi se, također, da je stav Islamske zajednice u BiH o sekularnom, građanskom uređenju države Bosne i Hercegovine konstanta koja je jednako tako obavezujuća u radu i poslovanju svakog njenog organa ili pravnog subjekta.
Štaviše, Islamska zajednica uporno insistira na potpisivanju ugovora s državom, do čega, ni nakon višedecenijskih napora, nije došlo.
– U procesu ponovnog stavljanja u funkciju Sultan Selimovog mesdžida, svi važeći zakoni države Bosne i Hercegovine i odredbe su na strani Medžlisa Islamske zajednice Mostar i tu nema nikakvog "slučaja". Riječ je o tek malo specifičnijem upravnom sporu s neovlaštenim korisnikom i ništa više. Uz saopćenje za javnost prilažemo i zemljišno-knjižni (ZK) izvadak izdat od strane Zemljišno-knjižnog ureda u Mostaru na dan 3.9.2005. godine – navodi se u saopćenju za javnost.
(Vijesti.ba)