Potresna svjedočanstva: Hiljade logoraša na margini bh. društva

Prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine kroz 657 logora prošlo je više od 200.000 ljudi, od kojih većina ni danas nema priznat status niti ostvarena prava kao civilne žrtve rata.

Uprkos brojnim svjedočenjima i sudskim postupcima, institucije u Bosni i Hercegovini nisu sistemski riješile pitanje statusa bivših logoraša, koji, kako navode predstavnici udruženja, a i dalje žive na marginama društva.

Bivši logoraš Mirsad Gavranović, koji je pet mjeseci proveo u logoru Batković kod Bijeljine, kaže da se položaj preživjelih nije promijenio ni nakon 30 godina.

"Nakon 30 godina ništa se nije promijenilo. Psi lutalice imaju veća prava nego bivši logoraši iz sve tri naroda u BiH", izjavio je za Radio-televiziju Bosne i Hercegovine (BHRT) Gavranović, koji je nakon rata, kako navodi, dodatno suočen s pravnim i finansijskim posljedicama zbog sudskih troškova u iznosu od 8.000 KM.

Kroz logor "Luka" u Brčkom, prema podacima udruženja, prošlo je oko 3.500 ljudi, a stotine su ubijene. Iako su preživjeli očekivali institucionalno priznanje i minimalna prava, većina ih i dalje nema riješen status.

"Sva prava koja su predviđena zakonima ostaju mrtvo slovo na papiru. Kada god se obraćamo institucijama, odgovor je isti – nema sredstava u budžetu", rekao je Amir Didić, predsjednik Udruženja zatočenih logoraša Brčko distrikta, ističući, kako kaže, maćehinski odnos vlasti.

Slične ocjene iznosi i predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Seid Omerović, koji smatra da logoraši "u praksi nemaju nikakva prava na teritoriji BiH".

Ni hrvatski logoraši u Bosni i Hercegovini, prema riječima Mirka Zelenike, nisu u boljem položaju, te tvrdi da se njihov status često osporava i u institucijama.

"Država nas je čak progonila. Logoraši se nalaze u stanju nezadovoljene pravde, kako u krivičnim tako i u građanskim postupcima", kazao je Zelenika.

Predstavnici udruženja iz RS također upozoravaju da su logoraši u potpunosti zanemareni, bez sistemske podrške i adekvatnih prava.

"Logoraši su ostali u drugom planu u odnosu na druge kategorije. Oni nemaju regulisana prava ni u Federaciji BiH ni u RS i prepušteni su sami sebi", izjavio je Dušan Šehovac iz udruženja "Istina i pravda", navodi BHRT.

Ove godine prvi put se javno govori i o stradanju Roma u logorima tokom rata u BiH. Aktivista Dervo Sejdić ističe da je to važan iskorak u priznavanju svih žrtava.

"Prvi put se javno govori o Romima kao žrtvama. Uskoro se očekuje i memorijalno obilježavanje i za stradale Rome", rekao je Sejdić.

Na Dan logoraša Bosne i Hercegovine, udruženja ponovo upozoravaju da bez sistemskog rješenja i političke volje, preživjeli logoraši i dalje ostaju bez osnovnih prava, dok se pitanje odgovornosti i pravde i dalje ne zatvara.

(Vijesti.ba)