
Gotovo deset hiljada građana zatražilo je isključenje iz sudjelovanja u igrama na sreću otkako je u augustu 2025. uspostavljen Registar isključenih igrača, koji osobama ovisnim o kockanju omogućava zabranu pristupa svim priređivačima igara na sreću u Hrvatskoj.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da je do 25. maja u Registar upisano 9.615 građana, pri čemu je gotovo 90 posto zahtjeva podneseno za trajno isključenje.
Građani zahtjev za samoisključenje mogu podnijeti putem sistema e-Građani, što je iskoristila većina prijavljenih u Registar, dok je trećina zahtjeva, njih 3.605, podnesena preko samih priređivača igara na sreću.
Uklanjanje iz sistema nakon isteka roka zabrane zatražilo je, prema podacima koje je HZJZ dostavio Hini, ukupno 1.536 osoba.
Kako to u praksi izgleda?
Svi licencirani priređivači igara na sreću povezani su s Registrom i obavezni su provjeravati status igrača putem OIB-a prije omogućavanja sudjelovanja u igrama na sreću.
Iz Hrvatske lutrije za Hinu su potvrdili da se u automat-klubovima i casinima identifikacija igrača provodi pri ulasku, odnosno prije omogućavanja igre, kao i kod klađenja prije uplate. Isto vrijedi i za online igre.
Loto igre se, s druge strane, smatraju igrama „niskog adiktivnog potencijala” i za njih nije propisana obaveza identifikacije, navode u HZJZ-u, dok iz Hrvatske lutrije dodaju da se provjera kod fizičke prodaje lutrijskih igara vrši samo u slučaju sumnje na punoljetnost igrača.
Zakonski propisane sankcije
Registar isključenih igrača u hrvatsko zakonodavstvo uveden je 2025. godine izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. Ako priređivač igara na sreću ne dostavi podatke o isključenim igračima u Registar ili ne onemogući igranje osobi upisanoj u Registar, prijeti mu novčana kazna u rasponu od 6.630 do 66.360 eura za pravno lice, odnosno od 660 do 6.630 eura za odgovornu osobu.
Držanje priređivača igara na sreću novih zakonskih odredbi i broj nadzora vezanih za Registar isključenih igrača u nadležnosti je Porezne uprave. Na pitanje koliko je nadzora provedeno i koliko je nepravilnosti otkriveno, iz Porezne uprave navode da „podatke o poduzetim mjerama i postupcima ne vode izdvojeno”.
Ističu da su priređivači igara na sreću obavezni provjeravati status igrača putem Registra i uskladiti poslovanje i tehničke sisteme sa zakonskim odredbama, te da se nadzor provodi kontinuirano u okviru redovnih poreznih kontrola.
Problematično kockanje kod 1,7 posto odraslih
Prema podacima HZJZ-a, problematično kockanje s mogućim gubitkom kontrole prisutno je kod 1,7 posto odraslih građana, dok dodatnih 3,1 posto pokazuje umjeren, a 2,7 posto nizak stepen problema povezanih s kockanjem. Posebno su rizične mlađe dobne skupine, a evropsko istraživanje iz 2024. pokazalo je da je 22 posto učenika u dobi od 15 i 16 godina sudjelovalo u nekom obliku kockanja u prethodnih godinu dana.
Prema podacima Bolničkog informacionog sistema, tokom 2024. godine zbog ovisnosti o kockanju liječene su 252 osobe, dok je broj dolazaka u dnevne bolnice iznosio 2.734, što predstavlja blagi rast u odnosu na prethodne godine.
Iako je još rano procijeniti učinke Registra isključenih igrača, HZJZ ističe da veliki broj zahtjeva za samoisključenje pokazuje značajan interes građana za ovaj „preventivni alat i dodatni oblik podrške osobama u riziku od razvoja problema povezanih s igrama na sreću”.
(Vijesti.ba / FENA)
Chat čitatelja