21°C
Mostar 26°C
Tuzla 24°C
Banja Luka 26°C
Bihać 23°C
Powered by Dark Sky

12.06.2022 / 09:00 Intervjui - Intervju za Vijesti.ba

Bećirović o kampanji, slabljenju Dodika i Čovića, Vučićevim ucjenama, Zagrebu ...

Bećirović o kampanji, slabljenju Dodika i Čovića, Vučićevim ucjenama, Zagrebu ...
Denis Bećirović / Vijesti.ba
Dodik se igra upaljenom vatrom, eksplozija bi izazvala požar sa nesagledivim posljedicama za cijelu Evropu.

Poručuje ovo u intervjuu za Vijesti.ba kandidat udružene opozicije za člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Razgovarali smo i o odnosu Beograda i Zagreba prema BiH, velikodržavnim projektima, opasnostima koje dolaze iz Rusije, NATO i EU putu.

Bećirović govori i o svojoj viziji BiH, očekivanjima od kampanje, 'izdajnicima' i patriotima, korupciji i sankcijama.

Razgovarao: Sedin Ćenan

Gospodine Bećiroviću, sada ste i zvanično kandidat za člana Predsjedništva BiH, iza Vaše kandidature stoji veći broj stranaka. Kakvu kampanju očekujete i kakvu ćete kampanju Vi voditi?

Bećirović: Moje djelovanje u narednom periodu bit će u skladu sa većinskom potrebom građana da u oktobru 2022. dođe do temeljitih demokratskih promjena. Tu većinsku volju građana naše zemlje prate i sve jasnije i oštrije poruke Zapada da naša zemlja mora prekinuti sa dosadašnjim konceptom obnašanja vlasti. Dakle, poslije dugo vremena imamo snažnu podršku za projekat demokratskih promjena i u zemlji i u inozemstvu. To su više nego jasni signali koji se moraju znati pročitati i pravovremeno shvatiti. Ove prethodne rečenice nisam nimalo slučajno naveo.

Bosna i Hercegovina ne smije više biti „kraljevstvo“ u kojem cvjetaju laž i neodgovornost već država u kojoj se govori istina i ispoljava odgovornost. I prije i poslije izbora moramo govoriti istinu. Stanovnici naše države masovno bježe i zbog toga što ih političari brutalno lažu u predizbornim kampanjama. Ljude ne smijemo lagati i zato ću imati odgovoran pristup. Oni koji se odluče da prije izbora svoje političke rivale nazivaju izdajnicima i drugim teškim kvalifikacijma neka poslije izbora ne pozivaju te iste da sa njima prave izvršnu vlast. Ne mogu režimske stranke jedne te iste ljude u mjesecima pred izbore proglašavati izdajnicima, a onda odmah poslije izbora govoriti da su im to poželjni koalicioni partneri. Takve scene gledali smo u prethodnim izbornim ciklusima. Politika nije serviranje laži već preuzimanje odgovornosti. Zato ćemo pažljivo memorisati šta govore i rade politički konkurenti jer demokratski izbori nisu, kako to oni misle, velesajam uvreda, montaža i podvala. Naš narod kaže: „kako siješ tako ćeš i da žanješ“. Došlo je vrijeme da porazimo proizvođače straha, tenzija i konfliktnih situacija.

Kao kandidatu ujedinjene opozicije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, cilj mi je ubrzati put naše domovine ka Evropskoj uniji (EU) i NATO-u, te raditi na izgradnji stabilnosti i sigurnosti u našoj državi u svakom smislu. Učinit ću sve što je u mojoj moći da naša država krene u smjeru promoviranja pozitivne politike i predstavljanja konkretnog programa kako bi u Bosni i Hercegovini konačno došlo do pozitivnog zaokreta. Smatram da na prvom mjestu mora biti bosanskohercegovački čovjek, njegova prava i interesi. Ne vodim kampanju protiv konkurenata, nego kampanju za naše ljude umorne od ispraznih prepucavanja, ljude frustrirane stanjem potpunog zaustavljanja pozitivnih procesa i valjanja u političkom blatu prepucavanja i bezidejnosti. Ljudi su ogorčeni takvim stanjem, i s pravom. Siguran sam da će svoje nezadovoljstvo usmjeriti u kreiranje pozitivnih demokratskih promjena i da će dati podršku mom planu i mojoj viziji bolje Bosne i Hercegovine kakvu njeni ljudi zaslužuju, viziji za koju iz dana u dan raste podrška i političkih subjekata i naroda.

I prije četiri godine ste bili kandidat, stanje je danas još složenije kada su političke prilike pitanju. Šta su glavni izazovi po Vašem mišljenju s kojima se BiH danas susreće?

Bećirović: Kriza u Bosni i Hercegovini nije samo politička, ekonomska, socijalna već i sigurnosna. Moramo svim raspoloživim mehanizmima zaustaviti bilo kakv pokušaj pokušaj razbijanja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine. Dodikov pozivi na tzv. mirno razdruživanje su nastavak njegovog opasnog igranja sa upaljenom vatrom u blizini najmanje šest cisterni benzina. Eksplozija samo jedne od tih šest cisterni  izazvala bi požar sa nesagledivim posljedicama za cijelu Evropu. Zato političke piromane treba zaustaviti odmah i bez oklijevanja. Domaći organi vlasti i ovlašteni međunarodni predstavnici moraju imati nultu toleranciju prema takvim destruktivnim politikama jer one ugrožavaju mir i sigurnost. Nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine su neupitne kategorije i o tome nema rasprave. Dodik mora znati da su puno jače snage i u zemlji i van nje koje neće nikada dozvoliti ni mirno ni nemirno razdruživanje. Zato predlažem da se umjesto zapaljive politike okrenemo prema izgradnji sistema koji će moći odgovoriti potrebama svih ljudi. Iz te borbe – borbe za demokratsku, pravnu, modernu i evropsku državu – mi ćemo sigurno izaći kao pobjednici. Svakako, jedan od glavnih izazova jeste i borba protiv kriminala i korupcije. Ne dozvoljavam – bilo kojem pojedincu ili političkoj opciji koji na ključne pozicije u vlasti postavlja kadrove opterećene korupcijom – da se pozivaju na patriotizam. Onaj ko krade od građana Bosne i Hercegovine, a postavljen je da radi u javnom interesu, nije patriota već kriminalac i rušitelj države Bosne i Hercegovine. A s takvim nema razgovora. Njihovo mjesto nije u ministarskim i direktorskim foteljama već na optuženičkim klupama.      

Sve su češća upozorenja Zapada na opasnosti koje u BiH može izazvati Rusija, kako doživljavate ta upozorenja i koji put je po Vašem mišljenju za BiH najsigurniji u ovim turbulentnim geopolitičkim vremenima?

Bećirović: Upozorenje naših prijatelja sa Zapada treba shvatiti krajnje ozbiljno. Ruska agresija na Ukrajinu je prijelomni momenat u XXI. stoljeću i to se reflektira i na našu državu. Cijeli demokratski svijet se mora odlučno suprotstaviti politici sile i rušenja međunarodnog prava. Nažalost, aktivnosti koje je Rusija preduzimala i u odnosu spram naše zemlje bile su usmjerene protiv interesa EU, NATO-a i države Bosne i Hercegovine. Svi smo svjesni koliki uticaj Rusija ima na Milorada Dodika i obavezni smo se suprotstaviti separatističkim opcijama u Bosni i Hercegovine preko kojih Rusija pokušava destabilizirati i ovaj dio Evrope. Iz tog razloga uvjeren sam da je najsigurniji i ekonomski najbolji put za Bosnu i Hercegovinu članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji te jačanje saradnje s partnerskim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Njemačke, Francuske i drugih članica EU i NATO-a. Podrazumjeva se uz nastavak tradicionalno prijateljskih odnosa sa državama sa kojima Bosna i Hercegovina ima visok nivo bilateralnih odnosa.

Rusija otvoreno prijeti BiH zbog približavanja NATO-u. Na koji način Rusija može destabilizirati BiH?

Bećirović: Odluke vezane za NATO put Bosne i Hercegovine donijeli su jednoglasno legalni organi vlasti naše države i one su u skladu s interesima građana i naroda Bosne i Hercegovine. Te odluke mogu mijenjati samo nadležni organi koji su ih i donijeli a nikako Kremlj. Da budemo precizni, Putinova Rusija ne prijeti samo Bosni i Hercegovini već i cijelom slobodnom i demokratskom svijetu. Zato moramo još snažnije i produktivnije sarađivati sa Zapadom. Rusija već radi na destabiliziranju Bosne i Hercegovine kroz otvorenu podršku separatističkoj antidejtonskoj politici Dodikovog SNSD-a, podrškom diskriminirajućim odredbama Izbornog zakona BiH po mjeri HDZ-a BiH, kao i pokušajem podrivanja Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini. Svako slabljenje Milorada Dodika i Dragana Čovića zapravo znači i slabljenje malignog ruskog uticaja u Bosni i Hercegovini. Nije tajna da je Dodik najvjerniji sljedbenik agresivne Putinove politike i to nije problem samo Bosne i Hercegovine. Ipak, naša država je u srcu Evrope, mi pripadamo evroatlantskoj porodici i vjerujem da zajedničkim naporima možemo osigurati mir i stabilnost za sve ljude bez razlike koje su etničke ili vjerske pripadnosti. Zato je put Bosne i Hercegovine u NATO i EU ispravan, neminovan i najbolji odgovor na ovu ponovljenju prijetnju Moskve regionu i našoj zemlji.


Foto: Vijesti.ba

Kako gledate na ponašanje zvaničnog Beograda, i u pogledu odnosa prema Rusiji, a pogotovo u odnosu prema BiH?

Bećirović: Bosna i Hercegovina iskreno želi graditi kvalitenije i bolje odnose sa susjedima. To je naše istinsko opredjeljenje. Mi se ne miješamo u unutrašnja pitanja Srbije i isto očekujemo i sa druge strane. Imamo puno prostora na ekonomskom, kulturnom, naučnom, sportskom i drugim poljima da unaprijedimo saradnje između dvije suverene i nezavisne države – Bosne i Hercegovine i Srbije. Vrijeme je da otvorimo novu pozitivnu eru saradnje u regionu. Želim da rješavamo otvorena pitanja i da djelima pokazujemo da smo iskreni na našem putu ka EU.

Zvanični Beograd treba što prije promijeniti svoju neprincipjelnu politiku prema Bosni i Hercegovini i početi poštovati svoje međunarodne obaveze.  Sve što Srbija ne želi da se radi protiv nje neka to ne radi ni Bosni i Hercegovini. Ne trebaju nam tenzije i konflikti jer to nije nikome u interesu. Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu dovela je do toga da Zapad od Srbije po prvi put traži i očekuje da se jasno odredi jesu li na strani nasilnika, agresora i okupatora ili na strani demokratskih vrijednosti, EU i savremenog demokratskog principa poštivanja suvereniteta i jednakosti međunarodno priznatih država. U tom smislu, manevarski prostor rukovodstva Srbije je značajno sužen. Dosad su obilato profitirali od jedne, slobodno mogu reći dvolične politike u kojoj su se dodvoravali i Zapadu i Rusiji i iskorištavali svoju poziciju za gotovo ucjenjivačko dobijanje naklonosti međunarodne zajednice po principu ili ćete biti uz nas, ili ćemo opet radikalizirati i destabilizirati regiju. Takve ucjene više ne prolaze i "slatkorječiva" politika Aleksandra Vučića ima sve manje prolaza u demokratskom dijelu svijeta.

Za Srbiju bi najbolje bilo da konačno sa državom Bosnom i Hercegovinom počne graditi odnose utemeljene na uvažavanju naše državnosti, nezavisnosti i suvereniteta, a ne na poticanju etno-plemenskog tretiranja naše države kao navodnog skupa tri naroda koje trebaju zastupati etničke poglavice. Onda kada Srbija iskreno prihvati svoje međunarodne obaveze i legalne državne institucije Bosne i Hercegovine kao ključne referentne tačke u bilateralnim odnosima, kao što je to slučaj sa svim drugim državama, tada možemo govoriti o pozitivnoj promjeni i konstruktivnoj ulozi Srbije. Sve dok ne dođe do takvog zaokreta, mi se ne možemo pouzdati u dobre namjere Srbije. U međuvremenu, gomilaju se bilateralni problemi za koje Srbija nije stvarno spremna da se riješe, od granice, imovinskih odnosa, do novih koje proizvodi u namjeri da zaobiđe ili potkopava državu Bosnu i Hercegovinu. Naš susjed Srbija sa kojom želimo, ponavljam, razvijati svestrane, obostrano korisne, jednakopravne i prijateljske odnose mora promjenuti postojeći kurs ako želi unapređenje takvih odnosa.

Postoje li velikodržavne pretenzije Hrvatske prema BiH. Jesu li one danas oslikane u istupima predsjednika RH Zorana Milanovića ili Andreja Plenokvića kroz zalaganje za Izborni zakon po željama Dragana Čovića?

Bećirović: Zalagat ću se za otvorene, svestrane i dobrosusjedske odnose Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom, kao i svim našim susjedima, štiteći legitimne interese moje domovine. Najlakše je populističkim i teškim riječima sticati političke poene. Ja to neću raditi jer to nije dobar put u budućnost. Svjestan sam da su Bosna i Hercegovina i Hrvatska bliske zemlje, povezane dugim historijskim vezama, višestruko naslonjene jedna na drugu, susjedi koji imaju najdužu granicu u ovom dijelu Evrope i prirodno upućeni jedni na druge radi izgradnje bolje budućnosti. Hrvatska je jedan od najznačanijih ekonomskih partnera, zemlja sa kojom su političke, društvene, kulturne i sve druge veze veoma razvijene. Želim vjerovati da će otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose  biti rješavana ozbiljnim angažmanom dvije strane jer njihovo dalje odugovlačenje opterećuje i smanjuje prostor za potrebno širenje saradnje dvije zemlje i buduće odnose u našoj regiji.

Nije dobro kada se iz Hrvatske čuju neki nacionalistički, paternalistički i naglašeno HDZ-ovski akcenti koji ne doprinose dobroj sardanji naše dvije države. Želio bih da svi naši susjedi, tako i Hrvatska, konačno shvate da se svi moramo suočiti sa relnostima nedavne prošlosti, da se ona ne može negirati niti deformisati, da se opterećenje njome mora prevazilaziti na pravedan i civilizovan način, uz prihvatenje države Bosne i Hercegovine kao ravnopravnog, ozbiljnog i susjeda na kojeg mogu računati, uprkos niza teškoća, i  da podstiču one  odnose koji su bez negativnih primjesa koje u posljednje vrijeme sve više čujemo. Politika privilegiranih odnosa sa jednim dijelom naše zemlje ili samo sa  jednim od naroda u Bosni i Hercegovini ne doprinosi jačanju ukupnih odnosa između suverenih i ravnopravnih država.

Zoran Milanović i Andrej Plenković jesu najistaknutiji i po službenoj funkciji najviši dužnosnici koji zagovaraju jednu lošu politiku miješanja u unutrašnja pitanja suverene države Bosne i Hercegovine i produbljenja podjela u našoj državi. Istina, tu treba praviti i određenu razliku u retorici Milanovića i Plenkovića. Zastupnici iz Hrvatske u Evropskom parlamentu su praktično jednoglasni u zagovaranju diskriminatorskih prinicipa ne samo u izbornom zakonodavstvu, nego i u izvršnoj i zakonodavnoj strukturi vlasti u našoj državi. Ta praksa garantiranja ekskluzivnih prava pripadnicima pojedinih naroda za obnašanje javnih funkcija, kao i kroz samo izborno zakonodavstvo je proglašena dikriminatornom, odnosno kao flagrantno kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda. Pa ipak, dužnosnici Republike Hrvatske na međunarodnom planu troše više vremena zagovarajući produbljenje diskriminatorne prakse u političkom sistemu Bosne i Hercegovine, nego što se zalažu za unapređenje pozicije Republike Hrvatske. Vrijeme je za novu i iskreniju politiku u međudržavnim odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Kako komentirate stavove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) o potrebi formiranja trećeg entiteta u BiH, zaustavljanja napretka BiH dok se ne udovolji zahtjevima HNS-a ...

Bećirović: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) treba biti promotor prijedloga koji imaju naučna utemeljenja i rješenja a ne promotor retrogradnih politika. Bez obzira na želje pojedinaca, od  formiranja trećeg entiteta neće biti ništa i nikada. Susjedne države moraju shvatiti da se neće pitati ni o ustavnim reformama, kao i ni o izmjenama izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, te da će morati poštovati suverenitet naše države.

Apsolutno sam za izgradnju dobrosusjedskih odnosa, ali isključivo na principima poštivanja međunarodnog javnog prava, odnosno nemiješanja u unutrašnja politička pitanja drugih država. Vrh Republike Hrvatske, podrškom destruktivnoj politici HDZ-a Dragana Čovića, najveću štetu može nanijeti upravo Republici Hrvatskoj. Međunarodna zajednica jasno je prepoznala HDZ BiH kao remetilački faktor što pokazuju i sankcije koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele predsjedniku bh. entiteta Federacija BiH Marinku Čavari.

Kakav je po Vašem mišljenju odnos EU prema BiH, ali i Velike Britanije i SAD-a?

Bećirović: Naša država je utvrdila vanjskopolitičke prioritete i shodno tome želim podcrtati da su Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske najvažniji vanjskopolitički partneri i saveznici države Bosne i Hercegovine. Napori koje ulažu ove zemlje i međunarodne organizacije idu u pravcu jačanja demokratske, pravne i multietničke države Bosne i Hercegovine i njenih institucija. Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo jasno su i politikom sankcija pokazale da neće tolerirati bilo kakvo ugrožavanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini te podrivanje ustavnopravnog sistema naše zemlje. Isto se odnosi na kriminal i korupciju.

Kada je riječ o Evropskoj uniji važno je istaći da ona iskazuje nedvosmislenu predanost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao nezavisne, jedinstvene i suverene zemlje. Posebno želim istaći važnost principijelnih stavova koji dolaze iz Njemačke i u kojima se jasno stavlja do znanja da se evropski standardi moraju poštovati i u Bosni i Hercegovini. Smatram da naša zemlja mora snažnije i osmišljenije produbljivati prijateljske odnose sa Francuskom, kao i drugim članicama EU. Mišljenja sam da Bosna i Hercegovina nije dovoljno u fokusu Evropske unije, ali da odgovornost za to snose ponajviše vladajuće političke strukture. Za mir i stabilnost cijelog regiona najbolje bi bilo ukoliko bi Evropska unija, poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, sankcionirala pojedince koji koriste javne funkcije za rušenje mira i države Bosne i Hercegovine, kao i za korupciju.
 
Destruktivne separatističke snage svako popuštanje EU shvataju kao poticaj za njihovo opasno antidejtonsko i prorusko djelovanje. Bolje je da EU spriječi zlo u Bosni i Hercegovini nego da ga liječi.

Nas u Bosni i Hercegovini, mislim na sve dobronamjerne ljude, alternativne snage i sve političke stranke koje podržavaju moju kandidaturu, ohrabruje sve vidljivija sinergija SAD, EU i Ujedinjenog Kraljevstva u naporu da se zaustavi dalje degradiranje političke, ekonomske i sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini, kao i da snažnije doprinese u borbi protiv korupcije koja je postala rak rana u našem društvu. Vidljiva je i izraženija namjera da nam se pomogne na ubrzanju puta u evroatlansku zajednicu, prirodni i historijski civilizacijski krug kojem pripada država Bosna i Hercegovina.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo